ŠTA ZNAČI Z A L I H O V A C

Na tom prostoru gdje se danas nalazi
Zalihovac u nekom ranijem vaktu bile su magaze u kojima se skladištilo nešto što
je trebalo imati u zalihi. Zbog toga je taj prostor označen kao Zalihovac –
mjesto, prostor gdje se čuvaju zalihe.Međutim, pošto se riječju ”zalihost”
označavao višak nečega moguće je da je prostor današnjeg Zalihovca dobio svoje
ime i po tome što je to bio prostor koji je bio višak od nekog velikog imanja,
od neke prostrane zamljišne površine.


Ž I R O R A Č U N

ŽIRORAČUN ZA IZGRADNJU DŽAMIJE "ZALIHOVAC" STARI MAJDAN:

  • Raiffeisen BANK dd
  • Bosna i Hercegovina
  • INSTRUCTIONS FOR PAYMENT
  • Beneficiary´s Bank: Reiffeisen bank dd BIH Sarajevo
  • Swift code: RZBABA2S
  • Address: Danijela Ozme 4, Sarajevo, BIH
  • Details of Beneficiary:
  • Name of Beneficiary: MEDZLIS IZ S MOST
  • Address: UL VAHIDBEGOVA
  • Account no of Bbeneficiary: BA391610635000378740
  • ______________________________________
  • SVRHA UPLATE: DONACIJA ZA IZGRADNJU DZAMIJE ZALIHOVAC STARI MAJDAN

30.11.09

RIMSKI MOST - Historijski spomenik

Most u Starom Majdanu
(poznat kao Rimski Most),
historijski spomenik

Za odluku BiH Komisije za Očuvanje Spomenika,da je Staromajdanski Rimski most proglašen historijskim spomenikom BiH,saznadoh prije otprilike godinu i po.

Na otvoru Hašlamske 2008 istu stvar je u svom govoru ponovio i načelnik općine Sanski Most dr. Sanjin Halimović.Sve to mi bijaše toliko drago, da od dragosti ne povjerovah."Daj Bože da je to istina",pomislih i odlučih slijedećih par dana potražiti informaciju više.Nadjoh oficielnu web stranicu BiH Komisije za Očuvanje Nacionalnih Spomenika i saznadoh da je na tada posljednjoj sjednici održanoj krajem marta 2008 razmatran i Rimski most,te da je uvršten na spisak Nacionalnih spomenika al' treba sačekati da se odluka objavi u službenom listu te da se tako stvar ozvaniči.

Dosta često sam pratio i "izvirivao" na ovu stranicu i čekao definitivni "muhur".Danas,srčući vrelu kahvu i buljeći u monitor kompjuterski,ugledah ono što godinu i po očekujem.Obveselih se pa se na momenat isključih.Znam da mi je supruga nešto pričala o odlasku u trgovinu.Kako je dalje tekla njena priča...nemam pojma.Ja se otkačio čitajući odluku o proglašenju Rimskog mosta historijskim spomenikom države nam BiH,a i ona to primjetila pa mi veli :"Gdje si ti?""Ha,šta si rekla,de ponovi ništa te nisam čuo",rekoh joj.Vidjevši da ne skidam oči sa monitora ona ne ponovi ništa,valjda svjesna toga da opet ništa ne bih čuo.

I tako,ne skidajući oči" sa ekrana počeh da čitam tekst i odluku.Šta tamo pročitah,ne bih da vam prepričavam već evo,pročitajte sami i o sveme donesite svoj zaključak.



foto : Hasanić Edin


Most u Starom Majdanu
(poznat kao Rimski most)
historijski spomenik

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u „Službenom glasniku BiH“, broj 43/08.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 28. marta do 1. aprila 2008. godine, donijela je

O D L U K U

I


Historijski spomenik – Most u Starom Majdanu, poznat kao Rimski most, općina Sanski Most, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 1631 (novi predmjer), broj posjeda 99, k.o. Sanski Most, općina Sanski Most, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite, utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/02, 27/02, 6/04 i 51/08).

II

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

Na prostoru definiranom u tački I stav 2. ove odluke, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine; Vlada Federacije BiH posebno je dužna osigurati izradu projekta sanacije, restauracije i konzervacije nacionalnog spomenika.
Projekat sanacije, restauracije i konzervacije treba sadržavati:
- arheološko istraživanje mosta;
- statičku analizu terena i konstrukcije mosta i obalnih zidova sa mjerama za sanaciju;
- saniranje oštećenja na svodu mosta sa čišćenjem spojnica i zapunjavanjem krečnim malterom;
- saniranje uzvodnih i nizvodnih bočnih zidova;
- uklanjanje svih struktura koje nisu izvedene u skladu sa principima rekonstrukcije i ponovno izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova;
- čišćenje mosta i odstranjivanje samonikle vegetacije sa konstrukcije mosta;
- uređenje okoline mosta sa uklanjanjem samonikle vegetacije;
- izradu i provođenje programa prezentacije nacionalnog spomenika;
- izradu alternativnog saobraćajnog rješenja – izgradnja novog mosta.

IV

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

V

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IX

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Broj: 07.2-2-159/07-2
29. marta 2008. godine
Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e n j e


I – UVOD


Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa članovima V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Na osnovi peticije koja je podnesena od strane JU Kantonalni zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Unsko-Sanskog kantona, Bihać, u skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- z.k. izvadak i podatke o vlasništvu,
- historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentacijsku građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru
Lokacija
Historijski spomenik se nalazi u centru naselja Stari Majdan, općina Sanski Most, u neposrednoj blizini porušene pravoslavne crkve i mjesne škole.
Most je podignut na potoku Gračanica, koji izvire zapadno od naselja, pod brdom Gračani.
Izgrađen je na k.č. broj 1631 (novi predmjer), k.o. Sanski Most, općina Sanski Most, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Historijski podaci
Povoljan geografski i klimatski položaj uvjetovao je da je područje današnje općine Sanski Most bilo nastanjeno još od prahistorijskog doba. Ispitivanjem ovog terena, utvrđeno je 18 prahistorijskih lokaliteta, 19 lokaliteta iz doba rimske dominacije, a 20 lokaliteta datirano je u srednji vijek.
Brojnost lokaliteta pokazuje da je ovo područje bilo nastanjeno u kontinuitetu skoro 4000 godina. Od prahistorijskih lokaliteta najznačajnije su pećine Hrustovača i Dabarska pećina.
Doba rimske dominacije ostavilo je brojne materijalne tragove, koji svjedoče o veoma intenzivnom životu. Razlozi su, osim bogate i plodne zemlje, prirodna bogatstva, u prvom redu željezna ruda, koje u ovom kraju ima u izobilju.
Važan nalaz iz rimskog perioda pronađen je na lokalitetu Crkvina, u selu Šehovci, gdje je otkriveno rimsko naselje i metalurški pogon.
Stari Majdan spada među najstarija naselja u Bosni i Hercegovini. Kao što mu ime govori, naselje je posebno poznato po bogatstvu i preradi željezne rude. Godine 1963, na lokalitetu ”Troska”, prilikom eksploatacije željezne troske pronađeni su žrtvenici iz 3. stoljeća nove ere.
Kontinuitet eksploatacije i prerade željezne rude nastavio se i u kasnijim periodima historije. Prema navodima Hamdije Kreševljakovića, u Starom Majdanu se još u srednjem vijeku proizvodilo oružje i municija, dakle, vađena je i prerađivana željezna ruda.
Za vrijeme osmanskog perioda otpočelo je vađenje i prerada željezne rude u polufabrikate, tzv. ”poluge“, koje su transpotirane rijekama Sanom, Unom i Savom preko pristaništa Gradiška sve do Carigrada(1).
Naselje je ranije nosilo nazive: Madeni Ahen, što u prevodu znači Željezni Majdan, Madeni Atik, Stari Unidan, Stari Maudan, Mejdan, Majdan, i, konačno, Stari Majdan, koje je, prema pisanju Hamdije Kreševljakovića, naselje dobilo u 18. stoljeću.
O vremenu izgradnje starog mosta nema nikakvih podataka. Narod ga datira u rimski period, iz razloga što su u naselju otkriveni određeni objekti iz rimskog perioda. Na više lokaliteta u Bosni i Hercegovini ima mostova koje tradicija naziva grčkim, rimskim i sl. Na današnjem stepenu historijske nauke, posebno arheologije, gotovo je nemoguće upuštati se u analize koliko su pojedini od ovih objekata rimski, na rimskim temeljima, ili su nastali u kasnijem periodu. Ovdje treba imati na umu da se u narodu često pojedine nekropole sa stećcima – srednjovjekovni spomenici, nazivaju grčkim grobljima. (Mujezinović, Čelić, str. 16)
Mujezinović ovaj most, pozivajući se na neimenovane autore, datira u period kasnog srednjeg vijeka, s obzirom na činjenicu da se u blizini naselja nalazi nekoliko starih srednjovjekovnih utvrda.
Najstarije svjedočanstvo o mostu navedeno je u dokumentaciji Zavoda za zaštitu spomenika, gdje postoji podatak da je most popravljan u dva navrata, i to krajem 18. stoljeća (oko 1772. godine) i 1928. godine, kada su na njemu vršene neke manje prepravke. (Mujezinović, Čelić, str. 126)
U narodu je ostalo u upotrebi više naziva za ovaj most – već spomenuti naziv Rimski most, Gračani, Ćemer i Ćemerlija (Elaborat JU Zavod za zaštitu spomenika Unsko- Sanskog kantona).
Nakon rata u Bosni i Hercegovini, u nekoliko navrata su vojna vozila UNPROFOR-a i kasnije IFOR-a teškim oklopnim vozilima prelazila preko mosta. Nakon intervencije mještana i tadašnje službe zaštite, ova aktivnost je obustavljena i prelaz je pomaknut nekoliko metara uzvodno. Tom prilikom je došlo do devastacije obala potoka.

2. Opis dobra
Mostovi veće trajnosti podizani su na svim važnijim trgovačkirn putevima. Kamen kao građevinski materijal po svojoj bitnoj karakteristici i oblikovnim mogućnostima predodređen je za stereotomsku formu. Osnovna stereotomska forma, koja je u svim mostogradnjama svijeta postala zajednička karakteristika, jeste svod – jedan svod ili niz svodova, koji u određenom ritmu povezuju obale rijeka(2).
Prilikom izgradnje mostova, konfiguracija terena i širina rijeke u znatnoj mjeri utječu na izbor lokacije gde će se podići most i ima vrlo važnu ulogu za određivanje njegovog oblika.
Most u Starom Majdanu sagrađen je na ravnom terenu. Njegova sadašnja dužina iznosi 8,40 m, dok ukupna širina mosta na sredini konstrukcije iznosi 4,25 m.
Karakteristika ovog mosta je ta da nije izgrađen upravno na tok potoka (najkraća udaljenost), nego je izveden pod uglom od oko 40 stepeni, što je najvjerovatnije uvjetovano ranijom trasom puta. Svi elementi konstrukcije mosta – pravac svoda, pravac središnjeg stupa, prate tok potoka.
Most je izgrađen od blokova lomljenog i priklesanog kamena različitih dimenzija. Most ima dva segmentna polukružna svoda, čija širina iznosi oko 2,60 m, dok je njihova visina na istočnoj (nizvodnoj) strani 97 cm, odnosno 120 cm na zapadnoj (uzvodnoj) strani.
Svod je urađen od grubo obrađenih, ali prilično pravilnih blokova sedre. Pretpostavlja se da su svodovi bili nešto viši, jer je korito usljed nanosa šljunka kroz dugi vremenski period zatrpavano(3).
Konstrukcija svodova je oslonjena na obale i središnji stup, dužine 4,45 i širine 1,50 m. Sa uzvodne strane, izveden je kameni kljun, visine 85 cm, dok sa nizvodne strane klasičnog kljuna nema(4), nego je izveden kameni kvadar, širine 58, a visine oko 10 cm. Tačna visina ovog dijela konstrukcije nije saglediva zbog nanosa šljunka.
Sa sjeverne strane je most oslonjen na dva kamena zida - uzvodni i nizvodni zid, izgrađen od istovrsnog građevinskog materijala kao i sam most.
Niveleta mosta se blago penje prema sredini i pod tupim uglom se lomi prema suprotnoj strani. Najviša tačka mosta nalazi se na koti 1,78 m (mjereno iznad nivoa potoka).
U svodu mosta primjećuju se tragovi maltera, koji je upotrebljen kao vezivno sredstvo prilikom njegove gradnje, i obilje samonikle vegetacije.
Bočni zidovi mosta izgledaju kao da su kameni blokovi redani na suho, iz razloga dugogodišnjeg neodržavanja mosta i njegove izloženosti nepovoljnim atmosferskim utjecajima.
Most nema dekoracija i natpisa. U gruboj građevinskoj tehnici vidljiva je samo sekundarna kamena plastika, koja je izražena isticanjem završnog reda kamenih ploča postavljenih 5 cm preko čeonog zida. Širina kamenih ploča iznosi 50 cm na uzvodnoj i 44 cm na nizvodnoj strani mosta, dok je njihova debljina 13 cm.
Na mostu nema korkaluka, niti ima elemenata na osnovi kojih bi se mogli utvrditi elementi na osnovi kojih bi bila moguća rekonstrukcija ranijeg izgleda mosta. Moguće je da korkaluk nije ni postojao. Most je u novije vrijeme asfaltiran.
Po karakteristikama konstrukcije i vrsti materijala koji je u njega ugrađen, most u Starom Majdanu je vrlo sličan mostovima u Ocrkvalju kod Miljevine (za koga nije utvrđen period nastanka), kamenim mostovima u okolini Trebinja i mostu iz sela Vranci kod Kreševa.
Područje Kreševa, kao i područje oko Starog Majdana, ima sličnu djelatnost – rudarstvo i željezni obrt. Vranjački most, kao i most u Majdanu, ima jednostavnu rustikalnu formu i izgleda kao da je srastao sa ambijentom. Izveden je sa jednim polukružnim lukom i građen je od priklesanih kamenih blokova raznih dimenzija. Na mostu nema nikakve sekundarne plastike, nema vijenaca, niti ograde. Niveleta se blago penje prema sredini i skoro je identična niveleti mosta u Starom Majdanu. Ovaj most je djelo domaćih graditelja i nastao je u srednjem vijeku.

3. Dosadašnja zakonska zaštita
Most nije bio pravno zaštićen.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Nema podataka o istraživačkim i konzervatorsko-restauratorskim radovima koji su izvedeni na ovom mostu.
Mujezinović i Čelić u svojoj knjizi o kamenim mostovima navode ovaj most, ali ga lociraju u naselje Ljubija.

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom u stanje na terenu, koje je obavljeno 4. marta 2008. godine, utvrđeno je sljedeće:
- obalni zidovi su oštećeni. Došlo je do odvajanja pojedinih elemenata konstrukcije zida i ispiranja vezivne mase iz spojnica;
- nije poznato stanje podloge na koju se oslanja konstrukcija mosta;
- kameni blokovi, koji se nalaze u čeonim zidovima mosta, su na određenim mjestima pomjereni usljed saobraćaja (najvjerovatnije usljed prolaska teških vojnih vozila);
- uočeno je prisustvo samonikle vegetacije na čeonim zidovima i u intradosu mosta.

6. Specifični rizici
- neodržavanje mosta;
- samonikla vegetacija.

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (Službeni glasnik BiH», broj 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje
B. Historijska vrijednost
C. Umjetnička i estetska vrijednost

vi. Vrijednost konstrukcije
F. Ambijentalna vrijednost
v. Položaj i smještaj u prostoru

Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana,
- z.k. izvadak, posjedovni list,
- fotodokumentacija – JU Kantonalni zavod za zaštitu spomenika,
- situacija,
- osnove,
- presjeci,
- fasada uzvodna,
- fasada nizvodna,
- fotodokumentacija Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH - fotografije Mirzaha Foče, urađene 4. marta 2008. godine fotoaparatom SONY digital.

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja Rimskog mosta u Starom Majdanu nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:

1961. Gojković, Milan, Katanić, Nadežda, Građa za proučavanje starih mostova i akvadukata u Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori , Beograd, 1961.

1998. Čelić, Džemal, Mujezinović, Mehmed, Stari mostovi u BiH, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1998.

1989. Gojković, Milan, Stari kameni mostovi, Naučna knjiga, Beograd, 1989.

1997. Hadžialagić, Husref, Gradiška u prošlosti, Geotisak d.d., Rijeka-Delnice, 1997.

Dokumentacija JU Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Unsko-Sanskog kantona, Bihać

(1) O tome piše i Husref Hadžialagić u svojoj knjizi gdje opisuje Gradišku. On navodi rudnike i metalurgiju oko rijeke Sane, a to su Stari Majdan i Kamengrad. Odatle su se transportirale velike količine željeznih kugli (đulad). Dalje navodi rudnik i manufakturu u Starom Majdanu, gdje je tada radilo oko 1100 radnika na vađenju i dovozu rude, paljenju ćumura, radili su i na topljenju, u livnicama i kovačnicama, te odvozili proizvode do rijeke Sane.
(2) Uopćeno gledajući, na kamenim mostovima postoje sljedeći elementi:
- temelj mosta – poreko koga je uspostavljena veza građevine sa terenom. Ovaj element ima izuzetan značaj za stabilnost objekta;
- stupovi mosta – stup je element preko koga se opterećenje konstrukcije prenosi na temelje i koji je pri tome izložen neprekidnom djelovanju vode;
- svod mosta – predstavlja najvažniji dio konstrukcije, funkcije i forme mosta;
- čeoni zidovi – elementi koji definiraju niveletu mosta;
- ispuna mosta – element kojim se popunjavaju šupljine unutar mosta;
- olakšavajući otvori – elementi koji predstavljaju rezultat pokušaja da se opterećenje ispune smanji i na taj način olakša sama konstrukcija;
- vijenci – predstavljaju arhitektonske detalje koji svojom plastikom naglašavaju podjelu mosta na nosivu konstrukciju, noseći dio (svod sa lukom) i stazu sa ogradom;
- ograda – korkaluk – arhitektonski element čija je osnovna funkcija zaštitna;
- dodatni konstruktivni elementi – krilni zidovi, prilazne rampe i sl.;
- dodatni arhitektonski elementi – portali na mostu, sofe za odmaranje...;
- kule stražarnice.
(3) U narodu postoji legenda da je ispod ovog mosta mogao projahati jahač na konju.
(4) Gojković navodi da se kod gradnje mostova, a u cilju smanjenja turbulentnog kretanja vode oko stupa, odnosno efikasnijeg proticanja vode, obavezno izvodi tzv. uzvodni kljun. Nizvodni kljun nije obavezan prilikom izgradnje, pogotovo manjih mostova. (Gojković, str. 22)

Nema komentara:

Objavi komentar

Ovdje mozete upisati svoj komentar.
Hvala.