ŠTA ZNAČI Z A L I H O V A C

Na tom prostoru gdje se danas nalazi
Zalihovac u nekom ranijem vaktu bile su magaze u kojima se skladištilo nešto što
je trebalo imati u zalihi. Zbog toga je taj prostor označen kao Zalihovac –
mjesto, prostor gdje se čuvaju zalihe.Međutim, pošto se riječju ”zalihost”
označavao višak nečega moguće je da je prostor današnjeg Zalihovca dobio svoje
ime i po tome što je to bio prostor koji je bio višak od nekog velikog imanja,
od neke prostrane zamljišne površine.


12.2.10

SPOMEN OBILJEŽJE U STAROM MAJDANU



spomen obilježje Stari Majdan

Ovih dana svjetlost dana ugledao je jedan značajan, opštedruštveni projekat u Starom Majdanu.
Naime,o izgradnji spomen-obilježja od nedavno se govori i kao što već rekoh,projekat je uradjen.Ne znam da li treba išta objašnjavati ili ne daj Bože koga ubjedjivati u ispravnost odluke za izgradnju ovog spomen-obilježja?!
Rekoše »Ono što se nije zapisalo nije se ni desilo« a ova izgradnja je upravo pisanje historije za buduće generacije.
Imaju jedne ribe (zlatne ribice) što pamte 3 (tri) sekunde a bojim se da ima jedan narod što pamti i kraće.Da nebismo zaboravili sutra ono što nam se desilo juče, danas vodimo brigu i budimo svjesni istine.Ne bih htio da te ovim tekstom podstičem da šta daš al' volio bih te podstaknuti na razmišljanje.Svakog' ponaosob.
Treba Majdan i zaslužuje on jedno spomen-obilježje,zahvalu i priznanje onima koji padoše u Majdanu i van Majdana za Majdan…i državu nam Bosnu i Hercegovinu.

spomen obilježje St.Majdan


Izgradnja spomen-obilježja se predviđa na čaršiji,na skveru tj. na Trgu Amira Žilića.
Izgradnja košta 58.000 (petdeset osam hiljada) KM bez rasvjete samog objekta.
MZ Stari Majdan je podnijela zahtjeve za finansijsku pomoć tj. zahtjev za odobrenje novčanih sredstava slijedećim Ministarstvima:
- Općinskom vijeću,
- Kantonalnom Ministarstvu za pitanje boraca,
- Federalnom Ministarstvu za pitanje boraca
Od svakog ovog Ministarstva je zatraženo po 25.000 (dvadeset hiljada) KM
Od ministarstva općine zatraženo je odobrenje sredstava u visini od 15.000 (petnaest hiljada) KM a u Rukovodstvu MZ se nadaju odobrenju 75% traženih sredstava.
Za ostatak trebamo pobrinuti mi sami.
Šta je potrebno?
Potrebno je malo dobre volje pa da se »stvar« zaključi u smislu obezbjedjenja finansija.

Na slici je prikaz konačnog izgleda spomen-obilježja sa mogućnošću eventualnih,manjih korekcija.
U Majdanu su po ovom' pitanju uradili mnogo,a mi…hoćemo li pomoći?!
Iz Madana nas toplo pozdravljaju i poručuju :«Ostatak bi trebali namiriti mještani MZ Stari Majdan,naravno oni kojima to nešto znači a trebalo bi značiti svima nama«.

Za sve ostale informacije i detalje poput broja žiroračuna i sl. o
staćemo u kontaktu, i dalje objavljivati novosti i informacije iz Staromajdanske doline.

8.2.10

OTVARANJE POGONA GUMARE U STAROM MAJDANU





piše:Husein Hadžalić




1985 godine otpočele su pripreme za otvaranje pogona gumare Razvojnog centra vulkanizacije Celje u Starom Majdanu. Ovu akciju su vodili prestavnici bivše zajedničke mjesne zajednice u satavu od 5 samostalnih mjesnih zajednica i to; Brdari, Dževar, Podvidača, Stara Rijeka i Stari Majdan sa osam sela. Razlog zbog kojeg se otpočelo sa ovom akcijom bio je taj što se dosta veliki broj stanovništva iselio sa ovog područja zbog nedostatka zaposlenja. Ideja je bila da se otvori neki pogon u Majdanu i time smanji trend iseljavanja. Tada je područje imalo 1053 domaćinstva sa 4726 stanovnika. Od 1942 godine se iselilo 766 domaćinstava sa 3404 stanovnika od toga 691 domačinstvo sa 1640 članova po raznim mjestima u bivšoj Jugoslaviji i 77 domaćinstava sa oko 340 članova je otišlo na takozvani privremeni rad u inostranstvo. Još se iselilo oko 100 radnika i radnica koji tada još nisu bili zasnovali obitelj. Na osnovu ovih prikupljenih podataka određena je komisija da sa pismenom molbom ode u Sarajevo u Izvršno viječe SR BiH kod Dodik Petra, te da sa njim obave razgovor i da nam on pomogne da se otvori pomenuti pogon. Komisiju su sačinjavali Žilić Abdulah predsjednik saveza boraca, Plavšić Dragan sekretar i Hadžalić Husein predsjednik komisije za komunalna pitanja i razvoj. Sastanak sa Dodik Petrom organizovao je Bešić Muhamed tadašnji ministar unutrašnjih poslova u vladi SR BiH inače naš majdanac. Dodik nas je primio i mi smo ga upoznali sa potrebama otvaranja pogona u Starom Majdanu i dali mu pismeni zahtijev. On je obećao da će pomoći i da će nas podržati.
Mjesna zajednica je trebala da obezbjedi prostor za smještaj pogona. Prijedlog je bio da se ustupi društveni dom čije smo adaptiranje završili 1985 godine sredstvima Mjesne Zajednice i dobrovoljnim radom mještana. Skupština Mjesne Zajednice i društveno političkih organizacija prihvatila je dati prijedlog i donijela odluku o ustupanju društvenog doma Razvojnom centru vulkanizacije Celje.
1986 godine došlo je do konačnog potpisivanja ugovora između Razvojnog centa Celje Mjesne zajednice Stari Majdan i Opštine Sanski Most o otvaranju pogona gumare u Starom Majdanu. Gumara bi zapošljavala oko 40 radnika i proizvodila gumnene zaptivače i gumene trake za potrebe industrije na ovom području.


Vrijednost cijele investicije je iznosila 383.492.000 dinara od toga ;
1.Mjesna zajednica učestvuje sa 60.000.000 dinara u to je uračunata vrijednost doma, parcele oko doma, priključka vode struje i ustupanja telefonskog broja.
2.Vulkanizacija Celje je uložila 178.000.000 dinara.
3. Kredit za zapošljavanje 149.490.000 dinara.


Pogon je radio do agresije 1992 godine, a imao je 16 zaposlenih. I za vrijeme agresije izbjeglice Srbi su neko kraće vrijeme radili u gumari. Poslije rata gumara ponovo nastavlja sa radom. Pogon je poslije privatiziran ali zbog slabog poslovanja pogon je stavljen pod stečaj od starne banke.
Dom je sagrađen poslije drugog svjetskog rata na vakufskoj zemlji koja je oduzeta bez naknade. Dom je sagrađen u obliku slova T. Prvi dio je bio na sprat 17x10 m u prizemlju je bila čekaonica, a na spratu čitaonica. Drugi dio je bila kino sala dimenzija 32x10 m.


Hadžalić Husein
Växjö Švedska Februar 2010