ŠTA ZNAČI Z A L I H O V A C

Na tom prostoru gdje se danas nalazi
Zalihovac u nekom ranijem vaktu bile su magaze u kojima se skladištilo nešto što
je trebalo imati u zalihi. Zbog toga je taj prostor označen kao Zalihovac –
mjesto, prostor gdje se čuvaju zalihe.Međutim, pošto se riječju ”zalihost”
označavao višak nečega moguće je da je prostor današnjeg Zalihovca dobio svoje
ime i po tome što je to bio prostor koji je bio višak od nekog velikog imanja,
od neke prostrane zamljišne površine.


1.4.10

SREBRENICA DOSIJE




DA LI JE SREBRENICA ŽRTVOVANA POLITIČKOM ODLUKOM VELIKIH SILA?

 Uskoro interviju Nihada Krupića sa Sir Geoffrey Nice, glavnim tužiocem u procesu protiv Slobodana Miloševića- umro prije presude, u procesu protv Daria Kordića (osuđen na 25 godina zatvora) i u procesu protiv Gorana Jelisića-Adolfa (osuđen na 40 godina zatvora)


Novi interviju dvoje ljudi koji su bili u središtu zbivanja oko Ujedinjenih Naroda u vremenu svakodnevnog dobivanja izvještaja iz Srebrenice otkriva mnogo više nego prije deset godina. Dokumenti koji na najbolji način govore o ulozi velikih sila i njihovih predstavnika su veoma dobro čuvani i drže se dalje od javnosti, dok u ovom momentu srbijanski parlament raspravlja o isprici za zločin u Srebrenici i traži još uvijek najpogodniji izraz da izbjegne priznati da se u Srebrenici dogodio genocid.

Analiza: Nihad Krupić, autor i publicista

Dr. David Harland UN uposlenik mirovng odjela, inače autor UN izvještaja o Srebrenici, direktno upoznat sa sve i jednim dokumentom koji je dolazio iz Srebrenice u UN, i u tom vremenu ambasador BiH dr. Muhamed Šaćirbey, u novom interviju na ANNEX TV (postavljen na web portal Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike 2000 http://www.kbsa2000kbs.org/ iznose do sada nepoznate detalje vezane za dane i sate prije početka genocida u Srebrenici.
Obojica su suglasni da je većina velikih sila i UN birokracija  uglavnom na sav glas vrištala i udarala kako se nešto treba poduzeti a u suštini su do kraja ignorisali raporte koji su govorili o dramatičnosti situacije koja se odvijal tada u (koje li ironije), zaštićenoj UN zoni Srebrenice i Žepe. Tek nakon što je traženo od strane Generalne Skupštine UN-a, a na zahtjev i lobiranje Biance Jagger, tadašnjeg ambasadora u UN a danas predsjednika Slovenije Danila Turka, jordanskog princa Zeida i BiH Ambasadora Muhameda Šaćirbeya podnesen je i pismeni izvještaj.
U tom vremenu postojalo je mnogo novih informacija koje ili nisu bile dostupne ili su se namjerno skrivale od onih koji su ih trebali primiti. Takođe je bilo i političkih pritisaka na autore izvještaja iz razloga zaštite i ne prebacivanje krivnje na glavne sile koje su imale moć da spriječe tragediju koja se kasnije desila u Srebrenici. Dodatnu sumnju u nečasnom UN Dosijeu zvana Srebrenica budi i priznanje Dr. Davida Harlanda da je od nizozemskog UN bataljona smještenog u Srebrenici došlo najmanje 5 zahtjeve za NATO zračnu podršku kada je već bilo svima jasno da srpske snage ne odustaju od ulaska i okupaciju Srebrenice. Do danas niko iz UN nije ponudio vjerodostojno objašnjenje zašto  zahtjev za NATO bombardovanje nije izpoštovan.

Srebrenica je onda a i danas u vrtlogu političkih odluka
Oba učesnika intervija su saglasni da je spriječavanje tragedije  u Srebrenici i Žepi bila čista politička odluka, što može samo uputiti, kako kaže ambsador Šaćirbey, da su Slobodan Milošević, general Ratko Mladić i Radovan Karadžić dobili žuto ili zeleno svjetlo da zauzmu enklave unatoč statusu zaštićenih zona UN-a i NATO-a. Dr. Harland primjećuje da je najvjerovatnije Srebrenica žrtvovana u trenutku kada je iza zatvorenih vrata bilo puno razgovara o razmjeni teritorija koja bi trebalo udovoljiti Miloševića, Mladića i Karadžića i omogućiti im da realiziraju svoje teritorijalne ambicije u Istočnoj Bosni i Hercegovini prije nego započnu razgovori u Daytonu. Po Šaćirbeyu je žrtvovanje Srebrenice, Žepa, pa čak i eventualni pad Goražda urađen po smišljenom scenariju uglavnom glavnih članica Savjeta Bezbjednosti UN i dodaje da je uloga Carla Bildta, generala Bernard Janvier, Akashi Asushi kao i Richarda Holbrooka u ovim nečasnim radnjama više nego očita, Dalje Harland napominje da je svaki razgovor o eventualnoj upotrebi sile nailazio na veliki otpor u UN, upravo od napomeute garniture ljudi, i on sumnja da će se ikada dozvoliti neki novi eventualni izkaz UN o Srebrenici. Muhamed Šaćirbey je poslije ovog što je napomenuo Harland odgovorio da se mora ponovo staviti u procedure zahtjev za novim izvještajem, upravo iz razloga što su napravljeni očiti propusti u prošlim.

 Sir Geoffrey Nice želi istinu o Srebrenici
Prije nekoliko dana sam uradio interviju sa Sir Geoffrey Nicom, kojeg trenutno prevodim na Bosanski jezik i biće postavljen na web portal Kongresa Bošnjaka Sjevrene Amerike 2000 http://www.kbsa2000kbs.org/. Sir Geoffrey, glavni tužitelju u procesu protiv Slobodana Miloševića izražava sumnju kako će biti teško natjerati Beograd, ali i London, Paris i Washington da do kraja objelodane svoju ulogu i priznaju posredno i neposrednu odgovornost za genocid koji se desio u Srebrenici.

Ovo sve navodi da se i sadašnja rasprava o rezoluciji o Srebrenici u Parlamentu Srbije odvija po diktatu međunarodnih sila koje i na taj način konstantno popuštaju Srbije isto kao što su činila dok je ona naredila i učestvovala u genocide i agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Danas je izgleda najlakše optužiti zanemarljivu grupicu homoseksualaca u nizozemskom bataljonu UN i tako pronaći ispriku za ono što su tada dopustili Beogradu i Palama da učine.

Skrivanje istine o Srebrenici izravno utiče ne budući tok ekonomskih, političkih i drugih reformi u BiH, pitanja odnosa sa susjedima, opstojnosti politički kloniranog čudovišta zvanog Dayton i ulaska u familiju euroatlantskih zemalja. Na djelu je umaranje svih institucija BiH, pogotovo patriota kojima je stalo do opstojnosti ove države, kako bi sami odustali od daljne borbe za cjelovitu BiH zadovoljili se sa komadićem sopstvene zemlje.

Traženje novog izvještaja o Srebrenici i pokretanje odgovornosti prema onima koji nisu iskoristili svoje ovlasti u UN i zaštitili deset hiljada nedužnih života, se mora pokrenuti zbog same historije, pravde ali i budućnosti Bosne i Hercegvoine. To nam je u stvari i najači pravni oslonac u postajanju važnog političkog faktora na Balkanu imajući vidu da naša diplomatija još uvijek nije u stanju da se ravnopravno nosi sa agresivnim i sposobnim Ministarstvom Vanjskih Poslova republike Srbije koje predvodi ministar Vuk Jeremić.

30.3.10

RODNA BOSNO DALEKO ODOSMO


Piše: Samir B.




Ratne 92-ge god. kad je Dino Merlin otpjevao meni jednu veoma dragu i patriotski jaku pjesmu posebno zadovoljstvo mi bilo to što sam je u potpunosti razumio, od A do Ž.
Uvijek sam cijenio sve vrste muzike i muzičkog' iskaza.Nekako sam svo vrijeme preferirao domaću muziku možda upravo zato što sam vazda pratio tekstove i volio znati o čeme se pjeva.
Jedan od razloga što neizmjerno cijenim ono što je radio i rahmetli Safet Isović je upravo to što je veoma često znao u pjesmi zastati i pričati, objašnjavati tekst sevdalinke koju je pjevao.
Safet je sevdalinka.
Mada sevdalinka, uveliko samu sebe objašnjava kao što je recimo
»Balada o braći Morić« i da ne nabrajam, zna dosta često ostati podosta enigmatičnog al' je možda i to razlog više da trudeći se da objasnimo tekst saznamo više o našoj historiji.

Ko bijaše onaj »silni, ekber sultan« što sjeđaše na prijestolu?
Ko je bio Omer – beg što je sjedio na kuli a u krilu mu vjerna ljuba… ko je ona?
Ko je bila lijepa Mara na Bišću što joj Alipaša na Hercegovini sitnu knjigu pis'o?
Kojeg sultana je bila ćerka, ona što se zaljubila u »el-Muhammeda iz plemena starih Azra«?


Dino Merlin i njegova
»Mostarska« sa početka ovog' teksta je upravo povod sveme ovom' što vam pišem.
 Njegovo »Kako si Mišo, kako si brate…?« posebno me je oduševilo kad sam jedne prilike slušao Mišu Marića kako objašnjava momenat, sebe, osjećaje, situaciju i svoj doživljaj Dine Merlina odnosno njegovog' teksta prilikom prvog slušanja ovog »otvorenog pisma« upućenog njemu,Miši Mariću.
U toj pjesmi, svi se sjećate veli Dino:


Kako si Mišo, kako si brate,
Da li još sretni do tebe svrate?
…Kako je Vaha (Vahidin Halilhodžić)ima li daha?
…Gdje mi je Emir (Emir Balić) taj stari nemir…


Pomješo mi Mišo osjećaje ko štrene.Smijao sam se i skoro cmizdrio u isti mah.Čudan, poseban osjećaj koji mi se pričesto desi a ja ga volim nazvati »ni tamo ni 'vamo«.
Taman se sve to smirilo i preko svih tih osjećanja i osjećaja se haman mahovina počela hvatati kad naletjeh jedne prilike na »Meraklije« Vehida Gunića a on onako, njemu svojstveno objašnjava Mišu i Merlina.
Iz svog' ugla i iz posebne blizine priča Gunić a ja slušam i u uho se pretvorio:

»Poslije pet ili šest godina snimao sam televizijsku seriju pod patetičnim nazivom »Rodna Bosno daleko odosmo«, Hercegovina se uvijek podrazumjeva.
Jednu sam emisiju snimao u Londonu.Nakon toliko godina, u Londonu, na Temzi susrećem se sa drugom iz rane mladosti, sa Krajiškim Mostarcem, sa dragim Mišom Marićem.
Obojici nam malo fali pa da se otisnemo u plač… i otisnusmo se i oduzeli se.
Tako plačan, nikakav, razoren i cmizdrav pitam Mišu da li je čuo Dinu Merlina i njegovu pjesmu?!
Čuo je kaže i… onesvjestio se.Onda mu se u znak solidarnosti pridružila i njegova kćerka i… i ona se onesvjestila.
Da li je odgovorio pjesmom na upit Dine Merlina, pitam ga.
Kaže mi da je prva Perišićeva granata na Mostar u njemu ubila pjesmu i pjesnika, pa ipak, u bolnici uz infuziju sročio je nešto što bi, kaže Mišo, mogla biti pjesma.
U njoj žive Mišini Sarajevski prijatelji: Moke (Kemal Monteno),Šiba (Hajrudin Krvavac) i Davor pjevač Davorin Popović. Mišo je prijatelju Dini negdja iz izgona odaslao ovakvu epistolu:


Pjevaš mi Mostar, Dino (Dino Merlin) brate
sa mojim srcem u duetu
i Vaha i Emir ponekad svrate
pa zbog vas nisam sam na svijetu.

Kako mi Davor, Moke kako?
Da li ko i ja sjede u duši
zadnje sam suze za Šibom plak'o
kad kod vas rokne i mene sruši.

A o Mostaru šta ti reci?
Zoblje nas sunce, smrt nas zoblje
samo ce Neretva zauvijek teci
i Liska park je zauvijek groblje." 



I ja bih sad na kraju sve ovo prokomentarisao n
a isti način na koji je i Vehid prokomentarisao svoje kazivanje …»Odkuda sada u ovako vedroj emisiji ovoliko tuge?Eto otelo mi se nešto!«