U prisustvu velikog broja građana općine Sanski Most na Trgu ljiljana otkrivena je statua logoraša, visoka 2,35 metara.
Ovaj univerzalni spomenik posvećen svim logorašima, biće trajno svjedočanstvo o zbivanjima na ovim prostorima u ne tako davnoj prošlosti. Svečano su ga otkrili, u ime načelnika općine Sanski Most, njegov savjetnik Izmir Talić, te zamjenik predsjedavajućeg općinskog vijeća i bivši logoraš, Redžo Kurbegović, inače autor projekta. Istovremeno, u neposrednoj blizini otkrivena je i tabla na kojoj se nalaze imena 771 građanina Sanskog Mosta bošnjačke i hrvatske nacionalnosti i radi se o civilnim žrtvama koje su ubijene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Statua predstavlja logoraša u njegovom karakterističnom položaju, s rukama na leđima i pognutom glavom. Za vrijeme boravka u logoru na Manjači, brojni logoraši su izrađivali ovakve minijaturne figure. Jednu takvu figuru izradio je i sanski pouzetnik i bivši logoraš, Hase Osmančević. Prilikom izlaska iz logora, igrom slučaja, Osmančević je tu figuru u izbjegličkom kampu u Karlovcu poklonio američkom političaru Ričardu Holbruku, kao dokaz o postojanju logora. Zanimljivo je da je ovakav motiv prikaza logoraša, zahvaljujući Holbruku , postao svjetski simbol logoraša, te da se takva jedna statua nalazi ispred zgrade Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Na ideju da se ovakva skulptura postavi i u Sanskom Mostu, gdje je preko pet hiljada građana iskusilo logorašku sudbinu, došao je Redžo Kurbegović, u čijoj radionici je izrađen spomenik.« Želio sam na ovaj način da od zaborava otrgnem jedan dio historije za koji se nadam da se nikada neće ponoviti. Sem toga, zapazio sam da jedino za logoraše nema nikakvog spomen obilježja iz proteklog rata.», rekao je Kurbegović. On je istakao kako je statua izrađena od konstrukcije koju čine metalne cijevi, te je potom oblijepljena sa 844 pločice koje su zavarene na konstrukciju i potom zaštićene od korozije. „U logorima sam proveo ukupno 422 dana, a broj pločica simbolizuje broj dana i noći. Najzaslužniji za izradu ove statute su radnici u mojoj firmi, Mirsad Saleš i Džemal Krkić, koji su uradili ogroman posao. “, dodaje Kurbegović.
Preko pet hiljada građana općine Sanski Most, bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, bili su tokom 1992. godine zatočenici brojnih logora i zatvora. Prema podacima općinskog Udruženja logoraša, evidentirana su 24 mjesta, koja su služila kao logori i zatvori za nevine civile.
izvor: http://radiosana.ba/
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
Nema komentara:
Objavi komentar
Ovdje mozete upisati svoj komentar.
Hvala.