pise : Enver Alagic - (SAD)
Prelijepo svjeze voce poslije zime koja je cesto bila hladna i posna.
Kod nas u Bos. krajini ovo se voce zove haslama. Prvo dospjevaju tamnorumene mostarske haslame i one imaju sladunjavo ljutkast okus a poslije dospjevaju crvenozutkaste i one su slatke.
Bio je obicaj, kad se to voce prvi put stavlja u usta,da se kaze "nova miva u stara criva".
Eto, tresnje i haslame - dva naziva za jedno voce.
U kamrijskom (sadasnjem velskom)- jednom od keltskih jezika, postoji rijec TRES (Kamrijskirijecnik - strana 416)i ima znacenje TRESAK, UDARAC.Kako je ovo voce uglavnom na spoljasnjosti krosnje, toga je najlakse dobiti drmanjem, treskom i udaranjem,pa je vjerovatno u narodu dobilo ime TRESNJA.
Sto se tice imena HASLAMA, u nekadasnjim "nasim"rijecnicima nalazi se izraz ARSLAMA i znaci vrstu crveno zutih tresanja a rijec, kako kazu, potice od turske rijeci ASLAMA i u prevodu znaci kalem. Ovdje nesto nije jasno i namece pitanje: Zasto se i kalemi jabuke, kruske, ruze i.t.d ne zovu arslame?
Dalje, ako bi uslovno prihvatili rijec haslama, kao izvedenicu iz slicne rijeci koja postoji i u turskom jeziku, to jos ne znaci da ona nije postojala kod nas i prije Turaka,daleko, daleko prije, u isto vrijeme kada su postojale rijeci PUSTAHIJA, BRIG, GUNJ, BENA, LETIVRAG(domacica), PLOT, PRAVDA,DORAT, BRAV, PIR, MUKAJET,RAZUM i t.d. a sve su ovo rijeci koje postoje i u kamrijskom jeziku.Uzmemo li za istorijsku cinjenicu da su na nase prostore dosli slaveni, a kako pravoslavni svestenici kazu, sa njima i Srbi te tvrdnju dr. Olge Vukovic Pjanovic da je prapostojbina Srba podrucje Indije i Avganistana (knjiga "Srbi narod najstariji") i tvrdnju dr. Andrije-Zeljka Lovrica i Zlatka Tomcica da Hrvati imaju staroiransko porijeklo (zbornik radova "Staroiransko pordrijetlo Hrvata") i knjigu "The races of Europe" od Charleston Stevens Coon - 1939. god. gdje autor na analiticki nacin izvodi zakljucak da na prostorima od Slovenije do Makedonije egzistiraju 75% Dinarci (stanovnici Ilirije - predslovenski Iliri),10% zapadni Mediteranci (najvise u na primorju), 10% Norik (depigmentirani Dinarci) i 5% Balticki Slaveni - Neo Dunavci (najvise prisutni u Sloveniji i Slavoniji),namece se mnostvo pitanja kao sto su: Koje su to ljudske zajednice docekivale i prihvatale dosljake te od njih ponesto uzimale i ugradjivale u svoj jezik,obicaje i kulturu?
Zasto se o ovome zna veoma malo ili nikako? Da li pripadnici te iste genetsko-duhovne bastine i danas ponegdje na nasim prostorima,u gunju,jasuci dorata, i preskacuci plotove, tresu tresnje ili haslame mostarske, te nisu ni mukajet sto ih u huji huli letivrag?
U mom Starom Majdanu,svake godine, zadnjeg dana druge sedmice, biva haslamska nedjelja uz vasarske satre, trke zapreznih, polukrvnih i punokrvnih konja.
Od jutra, jos dok se rosa nije digla, pristize mladez u buljucima iz okolnih sela i zaseoka, mjesta u kojim je najduze zadrzana i zasticena autohtona duhovnost od nasilne juznoslovenizacije, posrbljavanja i pohrvacivanja.
Njihov istrajni i tihi otpor, mi smo nazivali seljakluk i papanluk.
Nema komentara:
Objavi komentar
Ovdje mozete upisati svoj komentar.
Hvala.