O SPOMEN OBILJEŽJU IZ PRVE RUKE

Najbolja, najljepša i najkonkretnija stvar koja se trenutno mogla dogoditi vezana za izgradnju spomen obilježja jeste javljanje sa lica mjesta.Veoma mi je drago što smo u mogućnosti da čujemo iz prve ruke riječ-dvije o projektu i toku

same aktivnosti.

Iz Starog Majdana nam se javlja predsjednik MZ Mirsad Avdagić.Nadam se da će njegovo javljanje pomoći svima nama da što bolje razumijemo i što konkretnije pomognemo izgradnju samog spomen obilježja.

* * * * * * * * * * * * * * * * * *

Dragi moji Majdanci.
Kao sto sam i obecao evo javljam se mojim Majdancima da kazem nesto u povodu izgradnje spomen obiljezja u Starom Majdanu.Naime radi se o sljedecem.

autor:Edin Hasanić

Kao sto se vidi na slici, spomen obiljezje Amiru Zilicu, poginulim borcima ABiH i civilnim zrtvama rata koji se planira graditi na trgu Amira Zilica opcinski nacelnik,putem sluzbe za prostorno uredenje,gradenje i stambene poslove,rjesavajuci po zahtjevu MZ Stari Majdan za izdavanje urbanisticke saglasnosti za izgradnju obiljezja,a na osnovu odredaba clana 52,53,54,59 66 zakona o prostornom uredenju USK sluzbeni glasnik USK br.9/98 i 4/04 clana 200 stav 1 zakona o upravnom postupku (sluzbene novine Federacije broj 2/98 i zakljucaka komisije za lokacije od 29.9.2009. god.donosi rjesenje da se dodjeli urbanisticka saglasnost investitoru MZ Stari Majdan za uredenje prostora valicine 22,5 x 11,80 m. na trgu Amira Zilica za izgradnju spomen obiljezja Amiru Zilicu,poginulim borcima ABiH,i civilnim zrtvama rata.Pomenuta parcela se nalazi u zoni gradevinskog zemljista,obuhvaceno prostornim planom opcine Sanski Most (sluzbeni glasnik opcine broj

1/98). Ovo je samo jedan dio rjesenja o urbanistickoj saglasnosti.

autor:Edin Hasanić

Poslije dobijanja rjesenja za urbanisticku saglasnost pristupilo se izradi projekta koji se radio na osnovu idejnog rjesenja Edina Hasanica, a koji se izabrao na demokratski nacin od strane incijativnog odbora koji broji 10 ljudi sa podrucja MZ St. Majdan.
Projekat je zavrsen krajem godine i predat sa zahtjevom 1.2.2010.
za izdavanje gradevinske dozvole.Cijena kostanja izgradnje po projektu iznosi 55.850 bez rasvjete.

Financiranje projekta je planirano na sljedeci nacin:
MZ St. Majdan,opcina Sanski Most,Federalno ministarstvo i Kantonalno ministarstvo po pitanju boraca.Koliko ce ko dati od ovi institucija to mi neznamo,ali smo im aplicirali zahtjevom i projektima.Nasi mjestani koji su u inostranstvu,a zele da ucestvuju u financiranju spomen obiljzja moci ce da uplate novac na ziro racun koji cemo objaviti kad dobijemo upustvo od banke.
Mi se duboko nadamo da nasi mjestani shvataju znacaj ovog projekta i da ce se odazvati u velikom broju,da ovo spomen obiljzje zavrsimo u sto kracem roku,jer na kraju to nam je duznost da se oduzimo nasim komsijama koji su izgubili svoj zivot za BiH, i ubijeni samo zato sto su se zvali drugacije.
To bi bilo za sada toliko puno Selama svim Majdancima ma gdje bili. Svi koji zele da pitaju o spomen obiljezju mogu da se obrate na adresu od Hansa ili moju e-mail.

Avdagic Mirsad

VELIKOSRPSKI ČUVARI MEĐEDA

Preuzeto sa www.bosnjaci.net

Autor: Ferid Ferko Šantić

Objavljeno: 14. November 2009. 09:11:16

Ferid Ferko ŠANTIĆ: Poslije ko zna koliko hiljada srpskih fašističkih ubica, koji su nakon 1995. utočište našli u Srbiji, Crnoj Gori... najnoviji velikoserBski međed koji se tamo ujazbinio je i ratna zločinka Biljana Plavšić. U svoju beogradsku jazbinu došla je ogrnuta, hasli međeđim krznom. Dok se ona uvlačila u svoje sramno stanište jedan je svirac, tu na ulici, taman pored tog ulaza svirao nekakvu njenu ”pesmu”.

Bila je godina 1910.
Na sjednicu Bosanskog sabora, koja se te jeseni održavala u Banjoj Luci, rahmetli dr. Safvet-beg Bašagić došao je sa malim zakašnjenjem. Bio je, kao i uvijek, svečano, aristrokratski obučen. Uz bečko odijelo, frak i leptir kravatu ispod vrata imao je i fes na glavi. Čim je ušao u salu negdje sa sredine dvorane prolomila se nečija hrapava dernjava:
- Turci u Aziju!
Bio je to glas srpskog delegata Petra Kočića.
Dr. Bašagić se nonšalntno, onako begovski okrenuo i odgovorio:
- A međedi u šumu!
Nastao je opšti smijeh a goropadni Kočić je samo kolutao očima.

Ovaj ”međed” i ”gonilac Turaka” bio je onaj u čijoj biografiji piše i ovo: ”Rodio se 1877. god. na Manjači, selo Stričići, u Bosanskoj Krajini, u brvnari bez prozora. Prvi je čovjek u svom rodu koji je sišao sa planina i otisnuo se u svijet...”

Silaskom sa Manjače, Petar Kočić, čija smo književna djela morali čitati kao školsku lektiru, dospijeva u Sarajevo gdje pohađa gimnaziju. No, odatle ga 1895. godine, zbog velikosrBske propagande, istjeruju. Bio je to vakat kad je srbizacija bosanskog pravoslavnog življa bila u punom jeku. Srbizacijom se i tada, kao i danas, dirigovalo iz Beograda. Zbog toga je i Petar Kočić nakon istjerivanja iz sarajevske gimnazije otišao svojim gazdama i čuvarima... Otišao je u Beograd. Čuvari ga, nakon nekoliko godina ponovo šalju u Sarajevo gdje nastavlja sa svojim srbovanjem. Međutim, već 1908. god. ponovo robija zbog velikosrBske propagande. No, nakon četiri godine Kočić je morao ponovo otići svojim gazdama. Ovaj put u Beograd je otišao zbog bolesti. Umro je 1916. god. u beogradskoj duševnoj bolnici, od”strašne bolesti”, kako je zapisano. Ubio ga je njegov ”međedluk”.

No i danas, stotinu godina poslije Kočića, velikosrBski ”međedi” i gonioci ”Turaka”, poslije zločina koje nad Bošnjacima učine, bježe u brlog zvani Beograd.
Poslije ko zna koliko hiljada srpskih fašističkih ubica, koji su nakon 1995. utočište našli u Srbiji, Crnoj Gori... najnoviji velikoserBski međed koji se tamo ujazbinio je i ratna zločinka Biljana Plavšić. U svoju beogradsku jazbinu došla je ogrnuta, hasli međeđim krznom. Dok se ona uvlačila u svoje sramno stanište jedan je svirac, tu na ulici, taman pored tog ulaza svirao nekakvu njenu ”pesmu”.

Ova svirka me podsjetila na one srbijanske mečkare koji su, posebno u proljetnim mjesecima, počinjali vodati svoje međede od mjesta do mjesta. Tamo gdje bi se malo više svijeta okupilo mečkar bi udario u nekakvu svirku a onaj bi se međed izdigao na zadnje šape i počeo gegati kao da igra ili bi se počeo penjati uz neku od bandera. Iz gomile koja bi posmatrala ovu međeđu ”igru” djeca bi često dozivala drugu djecu sa:
- ...dođi da vidiš, evo čuvara međeda.

U jednoj prilici je jedan od posmatrača upitao čuvara međeda šta rade sa međedima kad ostare i kad više ne mogu ”igrati”.

-Držimo ih i dalje pa se tako uz njih i mlade mece nauče...- odgovorio je mečkar.

Čuvar velikosrBskih ”međeda” voda svoju ”igračicu” Svako voda svoju mečku (ili mečka međeda) Sa svečanog dočeka zločinke Plavšić u Beogradu

Taman je tako bilo i neki dan kad se ova olinjala četnikuša pojavila u Beogradu. Okupila se rulja kvazi novinara, fotografa... pa je i onaj svirac osjetio priliku da zagudi neku od međeđih kajdi. A onda su novinarski promotori fašističkog velikoserBstva počeli četnikulju pitati o tome kako se osjeća, planira li živjeti u svojoj beogradskoj jazbini, kad će posjetiti Banja Luku... U svojim tekstovima ovi novinarski mitomani opisivali su susrete koje je fašistkinja imala sa rodbinom, potom su pisali o tome šta je naručila da jede, pije... Citirani su njeni istomišljenici i zaštitnici koji vele ”maaaaa, daj bre ona nije ništa kriva...” Niko, ama baš niko nije spomenuo ni žrtve, ni zločine koje je priznala i koji su sudski potvrđeni a zbog kojih je i robijala. Čuvari međeda su jednostavno ignorisali strahotne zločine genocidnog sistema na čijem je čelu bila a iza kojeg je ostalo 200.000 bošnjačkih mezarova, desetine hiljada silovanih Bošnjakinja, dva miliona raseljenih...

A onda se pojavio jedan od čuvara međeda. Mečkar Dodik. Reče kako je smatrao svojom obavezom da bude tu “kad dolazi jedna starija žena koja je odslužila svoju kaznu”. Nevjerovatno! Kao da čuvar međeda ne zna da njegova ”mečka” nije ni optužena ni osuđena kao ‘starija žena’, već kao organizator, nalogodavac, promotor... jednog fašističkog sistema koji je odgovoran za genocid, urbicid, kulturocid... nad bošnjačkim narodom.

Neko se sad može upitati:
Zašto, kao i onaj na početku ovog teksta pomenuti ”međed”, i ovi današnji velikoserBski međedi, svoju jazbinu i svoju zaštitu pronalaze u Beogradu?
Odgovor je vrlo lahak i jednostavan. Tamo bježe jer ih tamo čuvari međeda drže, tove, štite... kako bi se uz njih i mlade mece naučile. Tako oni svoj fašistički, genocidni, zlikovački... duh prenose s generacije na generaciju. A oko njih je uvijek masa medijskih, političkih, književnih... ”sviraca” koji velikoserBsku kajdu nikad ne mijenjaju ni za jednu notu.
Dokad će sve to tako ići, pitate se možda? Kako se to fašističko, velikoserBsko kolo može zaustaviti? Kad čuvari međeda više neće imati mečki za ”igranje”, za orgijanje, za....?

Igrača i sviraca u tom zlom kolu nikad nestati neće. To zlo kolo Bošnjaci mogu samo odbiti od svojeg praga, od svojeg topraka i zatvoriti ga u velikosrBsku jazbinu gdje će ono igrati dok ne sagnije. Kako se to može uraditi? Samo sopstvenim, bošnjačkim kuvetom. Samo totalnim bošnjačkim jedinstvom u savakom pogledu: fizičkom, vjerskom, političkom, ekonomskom, moralnom...

Onaj međed kojeg ste nekad gledali kako se uz banderu penje radio je to samo od golema straha. Natjeran je na to fizičkom silom. Batinom koja je bila u rukama čuvara međeda. Samo se tom istom tom batinom mogu zaustaviti i čuvari međeda pa da dalje ne šire svoj zli nauk.

Share12

SPOMEN OBILJEŽJE U STAROM MAJDANU

spomen obilježje Stari Majdan

Ovih dana svjetlost dana ugledao je jedan značajan, opštedruštveni projekat u Starom Majdanu.
Naime,o izgradnji spomen-obilježja od nedavno se govori i kao što već rekoh,projekat je uradjen.Ne znam da li treba išta objašnjavati ili ne daj Bože koga ubjedjivati u ispravnost odluke za izgradnju ovog spomen-obilježja?!
Rekoše »Ono što se nije zapisalo nije se ni desilo« a ova izgradnja je upravo pisanje historije za buduće generacije.
Imaju jedne ribe (zlatne ribice) što pamte 3 (tri) sekunde a bojim se da ima jedan narod što pamti i kraće.Da nebismo zaboravili sutra ono što nam se desilo juče, danas vodimo brigu i budimo svjesni istine.Ne bih htio da te ovim tekstom podstičem da šta daš al' volio bih te podstaknuti na razmišljanje.Svakog' ponaosob.
Treba Majdan i zaslužuje on jedno spomen-obilježje,zahvalu i priznanje onima koji padoše u Majdanu i van Majdana za Majdan…i državu nam Bosnu i Hercegovinu.

spomen obilježje St.Majdan

Izgradnja spomen-obilježja se predviđa na čaršiji,na skveru tj. na Trgu Amira Žilića.
Izgradnja košta 58.000 (petdeset osam hiljada) KM bez rasvjete samog objekta.
MZ Stari Majdan je podnijela zahtjeve za finansijsku pomoć tj. zahtjev za odobrenje novčanih sredstava slijedećim Ministarstvima:
- Općinskom vijeću,
- Kantonalnom Ministarstvu za pitanje boraca,
- Federalnom Ministarstvu za pitanje boraca
Od svakog ovog Ministarstva je zatraženo po 25.000 (dvadeset hiljada) KM
Od ministarstva općine zatraženo je odobrenje sredstava u visini od 15.000 (petnaest hiljada) KM a u Rukovodstvu MZ se nadaju odobrenju 75% traženih sredstava.
Za ostatak trebamo pobrinuti mi sami.
Šta je potrebno?
Potrebno je malo dobre volje pa da se »stvar« zaključi u smislu obezbjedjenja finansija.

Na slici je prikaz konačnog izgleda spomen-obilježja sa mogućnošću eventualnih,manjih korekcija.
U Majdanu su po ovom' pitanju uradili mnogo,a mi…hoćemo li pomoći?!
Iz Madana nas toplo pozdravljaju i poručuju :«Ostatak bi trebali namiriti mještani MZ Stari Majdan,naravno oni kojima to nešto znači a trebalo bi značiti svima nama«.

Za sve ostale informacije i detalje poput broja žiroračuna i sl. ostaćemo u kontaktu, i dalje objavljivati novosti i informacije iz Staromajdanske doline.

OTVARANJE POGONA GUMARE U STAROM MAJDANU

piše:Husein Hadžalić




1985 godine otpočele su pripreme za otvaranje pogona gumare Razvojnog centra vulkanizacije Celje u Starom Majdanu. Ovu akciju su vodili prestavnici bivše zajedničke mjesne zajednice u satavu od 5 samostalnih mjesnih zajednica i to; Brdari, Dževar, Podvidača, Stara Rijeka i Stari Majdan sa osam sela. Razlog zbog kojeg se otpočelo sa ovom akcijom bio je taj što se dosta veliki broj stanovništva iselio sa ovog područja zbog nedostatka zaposlenja. Ideja je bila da se otvori neki pogon u Majdanu i time smanji trend iseljavanja. Tada je područje imalo 1053 domaćinstva sa 4726 stanovnika. Od 1942 godine se iselilo 766 domaćinstava sa 3404 stanovnika od toga 691 domačinstvo sa 1640 članova po raznim mjestima u bivšoj Jugoslaviji i 77 domaćinstava sa oko 340 članova je otišlo na takozvani privremeni rad u inostranstvo. Još se iselilo oko 100 radnika i radnica koji tada još nisu bili zasnovali obitelj. Na osnovu ovih prikupljenih podataka određena je komisija da sa pismenom molbom ode u Sarajevo u Izvršno viječe SR BiH kod Dodik Petra, te da sa njim obave razgovor i da nam on pomogne da se otvori pomenuti pogon. Komisiju su sačinjavali Žilić Abdulah predsjednik saveza boraca, Plavšić Dragan sekretar i Hadžalić Husein predsjednik komisije za komunalna pitanja i razvoj. Sastanak sa Dodik Petrom organizovao je Bešić Muhamed tadašnji ministar unutrašnjih poslova u vladi SR BiH inače naš majdanac. Dodik nas je primio i mi smo ga upoznali sa potrebama otvaranja pogona u Starom Majdanu i dali mu pismeni zahtijev. On je obećao da će pomoći i da će nas podržati.
Mjesna zajednica je trebala da obezbjedi prostor za smještaj pogona. Prijedlog je bio da se ustupi društveni dom čije smo adaptiranje završili 1985 godine sredstvima Mjesne Zajednice i dobrovoljnim radom mještana. Skupština Mjesne Zajednice i društveno političkih organizacija prihvatila je dati prijedlog i donijela odluku o ustupanju društvenog doma Razvojnom centru vulkanizacije Celje.
1986 godine došlo je do konačnog potpisivanja ugovora između Razvojnog centa Celje Mjesne zajednice Stari Majdan i Opštine Sanski Most o otvaranju pogona gumare u Starom Majdanu. Gumara bi zapošljavala oko 40 radnika i proizvodila gumnene zaptivače i gumene trake za potrebe industrije na ovom području.


Vrijednost cijele investicije je iznosila 383.492.000 dinara od toga ;
1.Mjesna zajednica učestvuje sa 60.000.000 dinara u to je uračunata vrijednost doma, parcele oko doma, priključka vode struje i ustupanja telefonskog broja.
2.Vulkanizacija Celje je uložila 178.000.000 dinara.
3. Kredit za zapošljavanje 149.490.000 dinara.


Pogon je radio do agresije 1992 godine, a imao je 16 zaposlenih. I za vrijeme agresije izbjeglice Srbi su neko kraće vrijeme radili u gumari. Poslije rata gumara ponovo nastavlja sa radom. Pogon je poslije privatiziran ali zbog slabog poslovanja pogon je stavljen pod stečaj od starne banke.
Dom je sagrađen poslije drugog svjetskog rata na vakufskoj zemlji koja je oduzeta bez naknade. Dom je sagrađen u obliku slova T. Prvi dio je bio na sprat 17x10 m u prizemlju je bila čekaonica, a na spratu čitaonica. Drugi dio je bila kino sala dimenzija 32x10 m.


Hadžalić Husein
Växjö Švedska Februar 2010

GENETSKO PORIJEKLO STANOVNISTVA BOSNE I HERCEGOVINE

UVOD U GENETIKU DANASNJIH STANOVNIKA BiH:

Referenca: *Pericic et al 2005- High-Resolution Phylogenetic Analysis of Southeastern Europe
(slika pokazuje koncentraciju hg I)

U jezgri svake celije covjeka nalaze se kromozomi koji nose svu informaciju o nama. Tkz DNA.
Haplogrupa je grupa slicnih DNA haplotipa koji dijele istog praoca sa snipp (SNP) mutacijom. Znaci mutacija na genu koja je uzrokovana dubokim historijskim promjenama koje idu unazad vise hiljada godina.
Preko te male mutacije na genu se moze tacno dorediti pra-otac/pra-majka prije vise hiljada godina.
Svaka haplogrupa ima svoje oznacenje-nomenklaturu, najcesce sa slovom (npr I) ili (slovom+brojem kad su u pitanju subhaplogrupe npr M170).
U najnovijim naucnim istazivanjima svjetskog kalibra moze se ustanoviti porijeklo svih stanovnika svijeta.
(*National geographic-Human journey/The Genographic Project).

Želimo ukazati na naucne clanke vezane za Evropu, Bosnu i Hercegovinu, te jugoistocnu Evropu.

Zahvaljucjuci napretku tehnologije genetike zadnjih godina, studirana je kako X-DNA (maternalna) i Y-DNA, tj. paternalna linija, muska linija. Muski spol se oznacava sa XY, a zenski XX.
Y-kromosom se nasljedjuje samo preko oca na sina.
Kromozomi su dio jezgra svake ljudske celije i u njima se nalazi sva genetska informacija o nama, DNA.

Naseljavanje Evrope Homo sapiensom (danasnjim covjekom) se desilo u dva "puta":


1) prije 40.000 godina, tkz. Doba Paleolita.
Prvi pecinski covjek, koji je zivio od lova i skupljanja bilja i sl je dosao za vrijeme Paleolitaprije 40 000 godina. 


2) prije ~10.000 godina, tkz. Doba Neolita, desava se druga imigracija u Evropu.
Tj. poslije zavrsetka zadnjeg ledenog doba i otapanja leda, sto otvara put ka naseljavanju drugih
krajeva Evrope.

Tako da svi evropljani nose slicne DNA-markere.

Arheoloski nalazi u centralnoj Bosni i Hercegovini indiciraju da je ta teritorija naseljavana jos od Paleolita.
Od pocetka drugog milenija prije nove ere ovaj dio Balkana je bio nastanjen Iliriskim plemenima, koji su osnovali najstariju centralno-zapadnu Balkansku civilizaciju (Wilkes 1992). Ovo lokalno stanovnstvo je jezicki asimilirano dolaskom prvih imigranata u 6. vijeku (Slavena).
Takodje je naucno dokazano da su na teritorij danasnje Bosne dosli prvi slavenski imigranti u 6.vijeku, tek u drugom valu, tj. u 7. i 8. vijeku dolaze slavenska plemena Hrvata i Srba koja naseljavaju susjedne teritorije.
(Encyclopædia Britannica. )

Savremena genetska istrazivanja podrzuju arheolosku teoriju i to navodim dole.


HAPLOGRUPA R1a:

Naucnici genetike kazu da jezicna grupa nema nikakve veze sa DNA-haplogrupama. To potvrdjuju i podaci da 14% Bosanaca (sva tri danasnja "naroda") nose slavenske gene tkz. Haplogrupu R1a. Pak svi danas govorimo slavenskim jezikom, tj novi imigranti spmenuti iznad su ostavili svoj DNA-trag, koji se sad moze naci u 14% stanovnistva Bosne i Hercegovine.
BiH-hrvati = 12,2% R1a (“slavenska” DNA)
BiH-srbi = 13,6% R1a
BiH-bosnjaci= 15,3% R1a
(*The peopling of modern BiH, Marjanovic et al. 2005)

Koncentriranost haplogrupe R1a u drugim dijelovima evrope:
Istocna Evropa 50-65%, Madjari 20-50%,
Litvanija i Estonia 30-40%,
Hrvatska 15-34% ovisno od varijacijama izmedju razlicith dijelova zemlje,
Srbija 10-15% ovisno od varijacijama izmedju razlicith dijelova zemlje. Takodje se nalazi u germanskim zemljama u manjem postotku, Skandinaviji, sa najvecim nivoom u Norveskoj, Svedskoj i Islandu kao 15-30%.
R1a je prisutna na Evropskom tlu oko 4600 godina.


HAPLOGRUPA I:

Haplogrupa I(ilirsko-dinarska) obiljezava DNA prvih stanovnika Evrope (pored Baska). Prisutna je na Evropskom tlu (s pocetkom u BiH) 40.000 godina.
Hg IJ je najstarija i jedna od prvih grupa ljudi koja se doselila u Evropu i to na podrucje Bosne i Hercegovine i Juzne Dalmacije, gdje je i bilo mogucnosti nastanjenja jer su ostali dijelovi Evrope tada bili prekriveni ledom.
Zbog izolacije ledom, DNA mutira i dobiva novo ime I tj, jedina haplogrupa I je nastala na tlu Evrope, na tlu danasnje Bosne i Hercegovine.
Dok su svi ostali Evropljani, tj njihovi prapreci se doselili iz centralne Azije i srednjeg Istoka, i kasnije nastanili Evropu (R1a, R1b, E3b, J)

Nakon otopljavanja leda prije 10.000 godina, slijede seobe ljudi iz BiH podrucja na druge dijelove Evrope, tako da danas 1/5 Evropskog stanovnistva nosi hg I.

Zanimljivo je istaci da stanovnici Svedske i Norveske nose visok procenat hg I (~40%), pored Bosanaca i Hercegovaca (50-70%). Nigdje drugdje se ne moze naci tako visok postotak hg I. Sto podrzava tezu da su Skandinavci nasi rodjaci koji su se odlucili izseliti iz prostora BiH.
Kad se otopio led prije 10000. godina, (znaci nakon 30000. godina na prostoru danasnje BiH) par njih je krenuo u seobu prema sjeveru, neki su ostali po prostorima danasnje Njemacke, Ceske, Austrije i Slovenije, koncentracija hg I je oko 20% u ovim zemljama.

Dosavsi u Skandinaviju ti nasi rodjaci, su bili izolirani geografskim uzrokom, pa nije doslo do velikog mijesanja. Zato isto tako visok postotak hg I kod Skandinavaca (~40%.) Nijedna Evropska nacija nije sacinjena od jedne haplogrupe, sve je pomijesano i u razlicitim postotcima zbog historijski migracija.

Postotak hg I se smanjuje od BiH prema istoku i zapadu, gdje se u susjednim zemljama nalazi u ~30%.
Srbija ~29%, Hrvatska(kopno) ~32%.
BiH-hrvati = ~50-70% I (Ovisno o regionu zemlje)
BiH-srbi = ~30% I
BiH-bosnjaci= ~44-60%
(*marjanovic et al 2005, pericic et al 2005, semino et al 2002)


Tako se iz ovih savremenih istrazivanja moze definitvno zakljuciti da je rezervoar haplogrupe I podrucje Bosne i Hercegovine. Pored Baska, Bosanci i Hercegovci su najstariji Evropljani.i

(*Pericic et al 2005- High-Resolution Phylogenetic Analysis of Southeastern Europe)


HAPLOGRUPA E3b

 Treca grupa koja je reprezentirana u Bosni i Hercegovini hg E3b. Nosioci haplogrupe E su krenuli dolaziti na podrucje evrope iz srednjeg istoka za vrijeme Neolita, prije 10.000 godina. Ta haplogrupa se moze naci u vecoj koncentraciji u Grckoj 14-32% ovisno o podrucja te zemlje, Albaniji 18-38%, Kosovo 37-55%, Makedoniji 16-34%, Srbiji 15-30%, Hrvatska 3-12%, Bugarska i Rumunija 14-48%, Turska 5-25% takodje ovisno od regiona do regiona zemlje.
(*Pericic et al 2005- High-Resolution Phylogenetic Analysis of Southeastern Europe)

BiH-hrvati = 9% E3b
BiH-srbi = 20% E3b
BiH-bosnjaci= 12% E3b
(*marjanovic et al 2005)


Zakljucci:
 Iako sva tri danasnja naroda BiH nose gore navedene postotke hg E3b, moze se uociti da je stepen zastupljenosti veci kod Bosanskih Srba, sto potvrdjuje i historijsku tezu o naseljavanju pravoslavnih plemena (tkz. Vlaha) sa prostora jugoistocnog Balkana za vrijeme Osmanskog carstva od 16. vijeka.

Jednako ne smijemo zanemariti da Bosanski srbi nose visok postotak hg I ~30%, koji je zastupljen u sva tri naroda sa pak razlicitim postotcima.
To isto podrzava tezu da Bosanski srbi vode vece porijeklo od drevnih Bosanaca, koji su presli na pravoslavlje tokom historijskih mnogobrojnih cinjenica.

Genetska istrazivanja gore navedena jednako tako daju jedan jako bitan odgovor o porijeklu Bosanskih muslimana /Bosnjaka, koji je bio predmet razlicith debata i prisvajanja tokom proslog vijeka i do danas.

Savremena genetska istrazivanja rasvjetljuju ovaj problem, tj. da danasnje muslimansko stanovnistvo Bosne i Hercegovine nisu Turci niti Srbi niti Hrvati vec prastari stanovnici Bosne i Hercegovine, kao i Bosanski hrvati, koji se po genetskim analizama razlikuju od Hrvatskih hrvata. 


Reference:
(*marjanovic et al 2005, pericic et al 2005, rosser et al 2000, semino et al 2004, semino et al 1996, barac et al 2003, cinnioglu et al 2004, karafet et al 2001, underhill et al 2001, wells et al 2001)